Zeno, osnivač Stoicizma, je najpre svoje učenike podučavao logiku odnosno rezonovanje. Nakon toga fiziku, odnosno današnju nauku u kombinaciji sa metafizikom, a tek na kraju etiku, tj. kako živeti (a ne protraćiti život).
Irvin u svojoj knjizi https://www.amazon.com/Guide-Good-Life-Ancient-Stoic-ebook/dp/B0040JHNQG pravi analogiju:
They asserted, for example, that Stoic philosophy is like a fertile field, with “Logic being the encircling fence, Ethics the crop, Physics the soil.” This metaphor makes clear the central role played by ethics in their philosophy: Why worry about the soil and why build a fence unless a crop will result?”
Bitno je napomenuti:
Koliko bi Vam odlazaka u teretanu bilo potrebno da postanete kao Švarceneger?
Ili teniskih časova da budete kao Đoković?
Odgovor je verovatno mnogo (ako uopšte mislite da je moguće).
Ono što želim reći, Stoicizam je praktična filozofija (moto- što bi filozofirali, smišljali i razmišljali, ako se ne može primeniti). Kao i za svaku praksu potrebno je dosta vremena da bi se usavršila. Možda ne uspemo da postanemo u njoj savršeni kao Arnold ili Novak u svojim oblastima, ali svakako možemo vremenom postati bolji ljudi, kako za sebe tako i druge.
